Male stvari čine život ljepšim
Male stvari čine život ljepšim
Meni najbolja knjiga je Škola u opasnosti. Kada ju čitam, odmah zaboravim sve probleme i utonem u svijet mašte i čaranja, pa mi se odmah piše knjiga! Korice se čine dosadnim i običnim, ali iznutra ima toliko uzbudljivih stvari da mi srce još ječe kuca! Onomatopeje ima toliko puno, poput okretanja sljedećih listova knjige, zvukova iznutra… Moja knjiga me uvijek promatra s noćnog ormarića i poziva na druženje. Njezinom pozivu uvijek se odazovem! Ni za što se ne bi odvojila od nje. Ona je posebna. Mi smo povezane posebnim nitima! Ona je kao svijet oko mene. Ona je za mene sve! O njoj radim lektire, glumim na predstavi, pjevam o njoj, pričam svima o njoj….. Ona je jednostavno moj život.
Mia Parać, 5.c
U svojoj sobi čuvam svoj najdraži predmet. To je moja sretna olovka.
Držim je u kutiji za nakit. Tamo mi je najsigurnija. Jako je mala jer sam je koristila u nižim razredima. Svaki test i sastavak pisala sam njome. Uvijek sam dobila pet! Nikad me nije iznevjerila. Kričavoroze je boje i ima gumicu na glavi. Kada sam tužna uvijek otvorim kutiju i pogledam je. Podsjeti me na sretne dane s prijateljima iz razreda.
Najviše me podsjeća na Petru Vukoju. Ona je uvijek dobivala petice zbog svoje bujne mašte. Imam toliko uspomena s njom kao da čitam neki stari dnevnik.
Marta Brcković, 5.c
Imam jednu tehničku. Ta tehnička je posebna. Kremastožute je boje i jako ju volim. S pomoću te tehničke napisala sam mnogobrojne sastavke, a naposlijetku i svoju knjigu. Zajedno pišemo od prvog razreda. Tehničku sam dodatno ukrasila iako joj to i nije potrebno. Najdraža mi je i zato što ima sjajan trag. Njena boja svakome bi udahnula dašak sreće u život. Dok pišem sastavak i ponestane mi ideja, samo ju pogledam pa mi se u glavi pojavi vrtlog raznolikih ideja. Da moram sve baciti ostavila bih nju. I kad mi se spava, kad sam umorna ili mi se neda pisati, na neki me način razbudi i ona sama počne pisati, a ja, ja samo maštam o nečemu što ne postoji, a opet postoji u mojoj glavi, maloj glavi punoj mašte i svačega drugoga što je potrebno za maštati. Ona je kao zvijezda koja mi pokazuje put do samoga svemira mašte.
Petra Vukoja, 5.c
